ODJELJAK 1: Pametan održivi turizam

Cilj: Definisati pametan održivi turizam i kako on može podržati razvoj turizma u nekom području.

Sadržaj:

1. Definicija turizma i održivosti

Turizam može biti katalizator ekonomskog rasta, ali brojni primjeri iz cijelog svijeta pokazuju da turizam takođe može imati katastrofalne posljedice za prirodu, biodiverzitet i lokalne zajednice u pogođenim područjima. Istorija je takođe pokazala da turizam može biti kratkoročni i ostaviti lokalna područja u lošijem stanju nego prije nego što je turizam uzletio. Ovi primjeri su pozadina za održivi turizam, ali su također doveli do novog razumijevanja gdje se turizam vidi kao "sredstvo za postizanje održivog razvoja, u kojem je naglasak stavljen na razvoj turizma kao sredstva za postizanje širih društvenih i ekoloških ciljeva" (Holden, 2000).

Postoje dva različita koncepta gdje se turizam u prvom vidi kao alat za ekonomsku dobit, dok drugi integrira turizam kao viziju održivog razvoja koji daje prioritet holističkom pristupu blagostanju i održivosti.

Sveobuhvatna definicija održivog turizma inspirisana je knjigom Andrewa Holdena (2000), Okolina i turizam, koja sažima da održivi turizam uzima u obzir ekonomske, socijalne i ekološke uticaje turizma u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju, istovremeno osiguravajući očuvanje resursa, promovišući socijalnu pravdu i podržavajući lokalne zajednice.

Stoga se održivi turizam sastoji od mnogih međusobno zavisnih elemenata i partnera koji zajedno čine turistički sistem (vidi paragraf 1.3). Nijedna strana nema potpunu kontrolu nad svojom sudbinom, a odluke donesene na jednom mjestu imaju posljedice za druge elemente u sistemu. Stoga je važno da sve strane uključene u turistički sistem razumiju njegovu složenost i da imaju održivost kao vodeći strateški cilj.

1.2 Definicija pametnog turizma

Prema Evropskoj komisiji, koncept "pametnog turizma" je razvoj digitalnih alata za povezivanje destinacija, operatera i gostiju sa različitim proizvodima i uslugama koji zajedno podržavaju održivi razvoj lokalnih zajednica, kako u okviru novih kreativnih industrija tako i u okviru kulturnog naslijeđa. Ukratko, pametni turizam nastoji doprinijeti da turizam bude održiv i dostupan svima.

1.3 Turistički sistem

Pristup razumijevanju turizma je da se na njega gleda kao na sistem koji se ne sastoji samo od preduzeća i turista, već uključuje i zajednice i okolinu. Takav pristup omogućava da se objasni složenost u jednostavnom modelu koji pokazuje odnos između svih različitih elemenata u sistemu (vidi sliku 1).


Et billede, der indeholder tekst, skærmbillede, Font/skrifttype, nummer/tal Indhold genereret af kunstig intelligens kan være forkert.

1.3.1 Inputi koji doprinose turističkom sistemu uključuju:

  • Radna snaga uključena u turizam

  • Pejzaži, divlje životinje, klima, kao i umjetnost i kultura

  • Zakoni, propisi, sistemi za razvoj poslovanja i šeme podrške

  • Ukupna potrošnja usluga turista, uključujući iskustva, hranu, smještaj i prijevoz

  • Ulaganja u turistički sektor

Ukratko, iz održive perspektive, i prirodni i ljudski resursi su važni inputi. Ovi resursi, vođeni potražnjom potrošača na turističkom tržištu i političkim odlukama, usmjereni su na povećanje preduzetničke aktivnosti i ulaganja u sektor.

1.3.2 Turistički podsistemi

Turistički sistem se sastoji od tri međusobno povezana podsistema koji se međusobno preklapaju. Ovi podsistemi uključuju preduzeća čija je primarna djelatnost zadovoljavanje direktnih potreba turista, kao što su turoperatori, hotelski lanci, aviokompanije i lokalne turističke kompanije. Na destinacijama, iskustva igraju ključnu ulogu u privlačenju turista.

1.3.3 Turistički rezultati

Turistički rezultati ukazuju na to da će oni dovesti do kulturnih i ekoloških promjena, koje mogu biti i pozitivne i negativne. Turizam ima potencijal da očuva ali i zagađuje fizičko okruženje dok stvara i pozitivne i negativne kulturne promjene. Ekonomski gledano, turizam može stvoriti prilike za lokalne zajednice, ali također može dovesti do ekonomske prekomjerne ovisnosti o turizmu i uzrokovati inflaciju cijena. Još jedan važan rezultat turističkog sistema je zadovoljstvo kupaca (zadovoljstvo turista), što je ključno za osiguranje profita za turistička preduzeća i ekonomske koristi koje traže vlade i lokalne vlasti.

1.3.4 Društveni faktori
Konačno, turistički sistem je pod uticajem nekoliko globalnih društvenih promjena. Novi tipovi turista su ekološki svjesniji, nezavisniji, fleksibilniji i svjesniji kvaliteta u poređenju s tradicionalnim masovnim turistima. Duži prosječni životni vijek stvorio je nove tržišne prilike. Ekonomske mogućnosti i ekološke prijetnje koje predstavlja turizam dovele su do političkih i ekoloških propisa. Tehnološki razvoj čini temelj pametnog turizma i novih perspektiva za industriju. Ovo su primjeri okvirnih uslova kojima se turizam mora prilagoditi.

ODJELJAK 2: Lanac snabdijevanja turizma

Cilj: Razumjeti turistički lanac snabdijevanja i njegove implikacije na održivost

Sadržaj:

2.1 Turistički lanac snabdijevanja

Tokom proteklih 20 godina, turizam se značajno razvio i modernizovao. Visoka konkurencija je prisilila kompanije da pronađu nove načine da povećaju svoju konkurentnost. Pristup novoj tehnologiji i pametnom turizmu omogućio je konkurentske prednosti u efikasnom upravljanju turističkim lancem snabdijevanja (TSCM). Turistički sistem karakterišu međusobne zavisnosti i sukobljeni interesi. Međutim, TSCM pruža novu perspektivu i niz metoda koje se mogu koristiti za efikasno upravljanje lancem snabdijevanja za određene destinacije. Ove metode imaju za cilj da zadovolje potrebe različitih tržišnih segmenata i postignu poslovne ciljeve za različite kompanije uključene u TSCM.

Isporuka turističkih proizvoda i usluga stoga uključuje širok spektar međusobno povezanih dobavljača koji zajedno čine turistički lanac snabdijevanja.

Četiri komponente lanca snabdijevanja imaju fundamentalni uticaj na razvoj turizma:

  • Atrakcije: Destinacija mora imati atrakcije koje privlače različite turističke segmente.

  • Smještaj: Dostupne i odgovarajuće mogućnosti smještaja.

  • Pristup: Opcije prevoza od tržnice do odredišta kao i opcije lokalnog prevoza.

  • Sadržaji: Sve od komunikacijskih opcija i upravljanja otpadom do toaleta.

Ove četiri osnovne komponente, koje se nazivaju i 4 A u turizmu, razvija nekoliko nezavisnih partnera, kao što su hotelski lanci, transportne kompanije, mali i veliki operateri, kulturne institucije, javne vlasti i mnogi drugi. Sve osnovne komponente su neophodni preduslovi za potražnju na turističkom tržištu da se pretvori u ekonomski rast u destinaciji.

Tipičan turistički lanac snabdijevanja (TSC) za destinaciju će se sastojati od lokalnih operatera koji nude iskustva, događaje, itd., transport od turističkog tržišta do odredišta, i smještaj na odredištu i usput. Koristeći pametne tehnologije, turist može sam rezervirati usluge koje su im potrebne. Alternativno, turista može koristiti putničku agenciju koja pruža paket rješenje za putovanje. Informacije putem rezervacija sa tržišta prema dolje se dijele sa partnerima prema gore koji isporučuju različite usluge koje je turist kupio (vidi sliku 2).

Et billede, der indeholder tekst, diagram, Plan, Parallel

2.2 Partneri sa različitom institucionalnom logikom

Kao što je ranije spomenuto, akteri u lancu snabdijevanja međusobno zavise jedni o drugima u pružanju usluga, ali svaki od njih je vođen različitom institucionalnom logikom koja može uticati na odnose i ravnotežu moći. Institucionalna logika se fokusira i na cjelokupnu ideju i na praksu koju provodi svaki akter. Institucionalna logika u TSC-u može, na primjer, biti tržišna logika, državna logika, logika civilnog društva i poslovna logika.

Osnove u razvoju pametnog održivog turizma su, dakle:

  1. Pažljiv odabir partnera.

  2. Svi partneri se uključe u posvećenu saradnju i slažu se oko sveobuhvatnih održivih vrijednosti koje se odražavaju u strategijama i operativnim akcijama partnera.

2.3 Odnos između dizajna TSCM-a i održivog razvoja turizma

Akteri u turizmu sarađuju kako bi postigli svoje različite poslovne ciljeve u različitim operativnim područjima. Svi su neophodni da bi se isporučio "paket" koji tržišni segment zahtijeva. Može se uporediti sa fizičkim proizvodom, kao što je mobilni telefon, koji ima osnovnu postavku koju kupac može konfigurisati prema svojim individualnim preferencijama. Ako je mobilni telefon proizveden na održiv način, to mora biti dokumentirano u svim fazama - od sirovine do gotovog proizvoda.

U održivom lancu snabdijevanja (STSC), posebno su destinacije i njihove atrakcije ranjive. Različiti ciljevi, kao što su mnogi turisti koji trebaju ići u prirodu tokom sezone, i očuvanje biološke raznolikosti u tom području, nisu usklađeni. Održivi razvoj zahtijeva, prije svega, odgovoran plan razvoja na odredištu, ali i da je cijeli lanac snabdijevanja dizajniran da podrži ovaj razvoj. Drugim riječima, i polazna tačka destinacije, razvojne potrebe i ciljevi moraju biti definisani, odgovarajući tržišni segmenti identifikovani, a partneri u STSC-u moraju podržati ove razvojne ciljeve.

Izbor partnera ima značajan uticaj na postizanje ciljeva održivosti (vidi sliku 3). Osim toga, odnosi između partnera utiču i na percipirani kvalitet usluge od strane turista i na budući razvoj proizvoda destinacije.

ODJELJAK 3: Akteri u turizmu

Cilj: Identifikovati aktere u turizmu

Sadržaj: 

3.1 Akteri u turizmu
Četiri glavna aktera igraju ulogu u razvoju turizma – turisti, preduzeća koja pružaju turistička dobra i usluge, vlasti područja i građani područja.

Važno je identifikovati različiteaktere u STSC-u i analizirati njihove potrebe. Postoje direktni akteri gdje se transakcija odvija - usluga ili proizvod koji se podudara s plaćanjem, kao što su aviokompanije, hoteli, kompanije za krstarenje, turoperatori i turističke agencije. Plaćanja turista predstavljaju pozitivan novčani tok STSC-a, koji se distribuira u lancu snabdijevanja kroz transakcije kupca/dobavljača.

Indirektni akteri su turističke organizacije koje plasiraju destinaciju i pružaju savjete i smjernice turistima, industrijskim akterima i vlastima.

Nacionalne vlasti izdaju zakone koji reguliraju turizam. Na mnogim mjestima, lokalne vlasti su te koje postavljaju staze, bave se upravljanjem otpadom, signalizacijom, itd. Građani u odredištu imaju najmanje utjecaja, ali mogu imati koristi od novih mogućnosti zapošljavanja, povećane ponude lokalnih usluga, uključujući transport, i bolje lokalne ekonomije. Mnogi primjeri su pokazali da su često građani ti koji pate od posljedica turizma u tom području.

Analiza dionika u STSC-u ima smisla samo kada je fokusna tačka dobro definirana, na primjer na osnovu jedne kompanije (fokus kompanije).

ODJELJAK 4: Vertikalna i horizontalna partnerstva u turizmu

Cilj: Razumjeti vertikalna i horizontalna partnerstva u turizmu

Sadržaj:

4.1 Vertikalna i horizontalna partnerstva u turizmu

Horizontalno partnerstvo je saradnja između dvije ili više kompanija sa istom osnovnom kompetencijom. Svrha može biti da se zadovolji obim potražnje za koji jedan partner nema kapacitet. To takođe može biti jači u pregovaračkoj situaciji s dobavljačima roba ili usluga ili s velikim kupcem kako bi se postigao povoljan sporazum.

Vertikalno partnerstvo uključuje kompanije sa različitim ključnim kompetencijama koje zajedno doprinose zadovoljavanju potreba turista (TSCM). Svrha je biti u mogućnosti ponuditi kompletan paket i ispuniti četiri A u turizmu. Pojednostavljeni primjer partnera u vertikalnom partnerstvu mogu biti lokalni turoperatori koji imaju ugovore sa turističkim agencijama koje plasiraju i prodaju proizvode turoperatora. Turističke agencije imaju ugovore sa hotelima, aviokompanijama, kompanijama za krstarenje, itd., koji pružaju smještaj i prijevoz do odredišta.

Destinacija može trebati i horizontalna partnerstva, na primjer s lokalnim operaterima, i vertikalna partnerstva kako bi dosegla sve do turističkih tržišta i kupaca. Veza može biti bez formalnih ugovora za dugoročna partnerstva i kombinaciju. Pojedinačni operater može imati koristi od dugoročnih sporazuma i odnosa sa ključnim dobavljačima i kupcima, dok to nije neophodno ako je usluga ili proizvod široko dostupan. Zajedničko im je da je saradnja između ključnih aktera u održivom turističkom lancu snabdijevanja (STSC) između međusobno zavisnih partnera.

Povjerenje između strana je ključno, i važno je da svi imaju koristi od saradnje - ekonomski kao i razvojno. To se može postići dijeljenjem znanja i informacija za podršku planiranju (vidi sliku 3). U STSC-u sa neizvjesnom potražnjom, koordinacija između strana je od suštinskog značaja. Pametni turizam koristi zajedničke IT platforme i integraciju ERP sistema između strana, koji su postali važni alati u ovim procesima.

ODJELJAK 5: Faktori rizika

Cilj: Prepoznati faktore rizika

Sadržaj: 

5.1 Faktori rizika

Analiza rizika mora biti sprovedena i na mikro i na makro nivou. Lokalno na odredištu, sprovodi ga svaka kompanija, po mogućnosti zajedno sa najbližim partnerima. Makro analiza gleda na trendove i nestalnost turizma, gdje se tržišni uslovi i potrebe kupaca često mijenjaju. Takođe, uticaj svjetske ekonomije, slika prijetnji, itd., moraju biti uključeni. Ovdje, industrijske organizacije ili npr. Visit kompanije mogu dati input.

5.2 Mjere ublažavanja ili alternative

Analize rizika također moraju uključivati mjere ublažavanja ili alternative. Lokalni turoperator koji nudi planinarenje u prirodi, jedrenje itd., u području gdje su vremenski uslovi nepredvidivi, ima umjeren do visok rizik da bi putovanje moglo biti otkazano ili promijenjeno u odnosu na prvobitno planirano. Ovisno o situaciji, operater mora imati alternative koje mogu zamijeniti izgubljeno iskustvo turista.

Ako su iskustva prirodne atrakcija koju nudi operater, postoji rizik od negativnog uticaja na biološku raznolikost u tom području. Iskustva u prirodi su komercijalne aktivnosti koje generišu prihod za operatera i ostatak lanca snabdijevanja (STSC). Lokalno znanje o biološkoj raznolikosti i ranjivosti prirode, zajedno sa prikupljenim podacima, ključno je za korišćenje prirode na održiv način - komercijalni ciljevi bi trebali ustupiti mjesto očuvanju ravnoteže prirode. Izazov je u tome što lanci snabdijevanja često rade sa dugim vremenskim horizontima, a odredišta moraju ući u sporazume koji se protežu dvije godine ili više u budućnost. Ovaj vremenski horizont može biti teško pomiriti sa prirodnim ciklusom i ravnotežom. Moguće rješenje je ponuditi niz iskustava koja ne ovise o istim faktorima rizika.

U lancu snabdijevanja sa fizičkim proizvodima, upravljanje zalihama i postavljanje skladišta blizu kupca koriste se kako bi se zadovoljile potrebe kupaca, uključujući prilagođene proizvode i pravovremenu isporuku. Na isti način, proizvodi i usluge mogu se razviti na odredištu i u STSC-u koji na različite načine ispunjavaju očekivanja kupaca i stvaraju lična iskustva (vidi sliku 3). Drugim riječima, saradnja se može razviti na odredištu i alternativnih iskustava i komplementarnih usluga (vidi upravljanje zalihama za fizičke proizvode). To može pomoći u ublažavanju rizika, jačanju održivog razvoja turizma i poboljšanju lokalne ekonomije destinacije kroz zadovoljne turiste i partnere u STSC-u.

Lokalno stanovništvo zahtijeva posebnu pažnju, jer mogu imati koristi od turizma i patiti od fizičkog prisustva turista u područjima koja inače koriste. Turizam može uticati na stambenu situaciju sa nedostatkom ponude i povećanjem cijena, što je rezultiralo velikim nezadovoljstvom na mnogim mjestima. Ovo nezadovoljstvo je često rezultiralo protivljenjem i direktnim neprijateljstvom prema turistima. Mjere ublažavanja su vrlo lokalno uslovljene, ali neophodne za dugoročni održivi razvoj turizma na destinaciji.

5.3 Izbor partnera

Izbor partnera koji doprinose osnovnoj aktivnosti mora biti pažljiv. Ovo se može uraditi u procesu procjene dobavljača, gdje se sposobnost dobavljača procjenjuje na osnovu:

  • Prošli učinak

  • Ugled

  • Sertifikacija treće strane, npr. ESG, ISO14001

  • Procjena usluga dobavljača

  • Posjeta dobavljaču i osobna procjena učinka dobavljača.

Zbog različite institucionalne logike i veličine kompanija u STSM-u, postoje i rizici povezani sa asimetričnim odnosima moći i zavisnošću od dobavljača, što je posebno tačno za mala preduzeća. Oportunističko ponašanje u lancu snabdijevanja je latentni rizik kojeg svi moraju biti svjesni i spriječiti. Ovo se odnosi i na reguliranje vlastitog ponašanja i na tekuće procjene kupaca i dobavljača.


ODJELJAK 6: Od trenutnog stanja do pametne održive destinacije budućnosti

Cilj: Razumjeti proces od trenutnog stanja do pametne održive destinacije budućnosti

Sadržaj:

6.1 Proces od trenutnog stanja do pametne održive destinacije budućnosti
Sprovođenjem temeljne analize trenutnog stanja i razvijanjem jasne vizije za budućnost, destinacije se mogu transformirati u pametne, održive turističke destinacije koje nude obogaćujuća iskustva za posjetitelje uz očuvanje i korist lokalnog okruženja i zajednica.

Međutim, ovo može biti spor i zahtjevan proces u kojem se svi akteri moraju složiti oko buduće vizije i njihove uloge u postizanju ove vizije. Polazna tačka je analiza trenutnog stanja i identifikacija svih područja koja su važna za ispunjenje vizije budućnosti. Svrha ovog dijela analize je da otkrije nedostatke koji zahtijevaju napore da se postigne željeni razvoj industrije. Napori se procjenjuju i određuju prioriteti kako bi se mogao provesti efikasan razvoj.

Sadržaj analize trenutnog stanja, gdje je atrakcija iskustva prirode, mora uključivati mapiranje prirodnih resursa i biološke raznolikosti područja. Tekući napori za očuvanje i područja koja su ranjiva i zahtijevaju posebne napore moraju biti označena.

Osim toga, analiza mora ispitati trenutnu infrastrukturu, transportne opcije i smještajne kapacitete kako bi se identifikovala bilo kakva uska grla. Broj turista i trenutna stopa rasta moraju se analizirati. Analiza profila i potreba trenutnih turista također može biti dobra polazna tačka za razvoj proizvoda i marketing destinacije.

Korištenje pametnih tehnologija u STSC-u može igrati ključnu ulogu u podršci inicijativama održivosti. Analiza trenutnog stanja tehnološkog nivoa može otkriti moguće slabosti koje je potrebno riješiti kako bi se iskoristile prednosti i implementirale nove tehnologije.

Destinacije su u različitim fazama razvoja, od novih do zrelih, a to ima značajan utjecaj na polaznu tačku za analizu trenutnog stanja. Analiza može biti osnova za pokretanje procesa preokreta ili početak razvoja nove poslovne osnove u nekom području. Bez obzira na fazu razvoja, važno je uključiti lokalne zajednice, preduzeća i vladina tijela kako bi se osigurala saradnja i podrška za realizaciju vizije.

Kolektivno, svi ovi različiti faktori doprinose vrlo složenom razvojnom procesu. Uspostavljanje regionalnih mreža, čvorišta ili klastera pokazalo se uspješnim na nekoliko mjesta za razvoj STSCM-a. Nedavni primjeri su iz sjeverne Norveške i Islanda. 

ODJELJAK 7: Podaci o turizmu i održivi razvoj

Cilj: Razumjeti kako turistički podaci mogu pomoći održivom razvoju i inovacijama

Sadržaj:

7.1 Kako podaci o turizmu mogu pomoći održivom razvoju

Dijeljenje informacija i prikupljanje pouzdanih podataka je ključno za donošenje odluka u lancu snabdijevanja održivog turizma (STSCM)  na potpuno informisanoj osnovi. Dostupnost podataka u realnom vremenu može podržati alokaciju resursa i upravljanje turističkim tokovima kako bi se izbjegla uska grla. U slučaju promjena ili poremećaja, npr. u transportnom sistemu, informacije i komunikacija između uključenih strana su lako dostupne. Proaktivne inicijative za očuvanje ili upravljanje masom na događajima mogu biti podržane podacima prikupljenim putem IoT-a (Internet of Things).

Na strani potražnje, tehnologija omogućava prilagođena i personalizirana turistička iskustva, i otvara trenutne povratne informacije od turista o njihovom iskustvu usluga (vidi sliku 3).

Analiza turističkih podataka prikupljenih putem pametnih tehnologija može formirati osnovu za kontinuirano poboljšanje u iskustvima turista i identifikaciju aktivnosti koje ne stvaraju vrijednost. To daje kompanijama u STSC-u priliku da pojednostave svoje usluge, smanje troškove i potrošnju resursa, istovremeno osiguravajući da turističko iskustvo ispunjava očekivanja.

Ukratko, implementacija rješenja koja koriste analizu podataka za poboljšanje turističkih iskustava i upravljanja resursima može doprinijeti održivijoj turističkoj industriji i poboljšati iskustvo turista.

ODJELJAK 8: Značaj evaluacije lanca snabdijevanja u kontinuiranom poboljšanju

Cilj: Razumjeti značaj evaluacije lanca snabdijevanja u kontinuiranom poboljšanju

Sadržaj:

8. Značaj evaluacije lanca snabdijevanja u kontinuiranom poboljšanju

Efikasno mjerenje i koordinacija u cijelom lancu snabdijevanja su ključni za poboljšanje performansi. Može pomoći u vizualizaciji aktivnosti u lancu snabdijevanja, ali i pojedinačnih napora kompanije. S obzirom na složenost STSC-a, posebno je važno odabrati odgovarajuća mjerenja performansi sa jasnim ciljevima.

Važan cilj za performanse je zadovoljstvo kupaca (zadovoljstvo turista). Ovdje se može uzeti ukupno mjerenje performansi lanca snabdijevanja na osnovu odredišta. Ali isto tako, važni su odnosi kupc-dobavljač gdje je fokus između pojedinačnih karika u lancu snabdijevanja. Ovdje su pojedinačni partneri ti koji postavljaju ciljeve, procjenjuju i prate zajednički učinak.

Važna razmatranja i obavezujuće odluke su balansiranje ekonomskih i operativnih ciljeva performansi sa ciljevima održivosti. Također, neophodni su sporazumi u kojima ekonomski i operativni ciljevi moraju ustupiti mjesto ciljevima održivosti u kritičnim situacijama.

Ponovljene procjene ciljeva učinka su kritični ulaz u procese kontinuiranog poboljšanja između pojedinačnih karika u lancu snabdijevanja i ukupnih performansi lanca snabdijevanja (vidi sliku 3).




Last modified: Friday, 7 November 2025, 2:41 AM